LIČNI RAZVOJ

Zašto je rezilijentnost tajna uspjeha?

Jeste li se ikad zapitali zašto neki ljudi i u problemima ostaju pribrani, dok se drugi raspadaju?

Izvor: lifehack.org, za tuzla.nahla.ba prevela: Jasmina Gobeljić Dedić

Ljudi koji su u stanju da efikasno upravljaju životnim usponima i padovima imaju ono što psiholozi nazivaju rezilijentnost ili sposobnost da se efikasno nose sa problemima.

Kad god ste u teškoj situaciji, imate dva izbora: možete pustiti svoje emocije da vas nadvladaju i postanete paralizirani strahom, ili se možete izdići iz negativnog i bol pretvoriti u novu mogućnost.

Život je kao rolerkoster, pun uspona i padova. Čak i ako sebe smatrate sretnom osobom, neizbježno je da ćete se u nekom trenutku na vašem životnom putovanju susresti s izazovima. Ova iskustva mogu vas “saviti”, ali ne moraju vas slomiti.

Izgradnja rezilijentnosti je ključ za pretvaranje izazova u uspjehe.

Biti rezilijentna osoba nije lak podvig. Međutim, vjerujem da svi imamo moć razvijanja rezilijentnog mentalnog sklopa; Baš poput mišića, treba ga pripremati i jačati svaki dan.

Ponekad je potrebno dosegnuti svoj emocionalni prag, koji ja volim da nazivam, „dno“, prije nego ste u mogućnosti da razumijete svoju ličnu rezilijentnost.

Šta je rezilijentnost?

Konstrukcija rezilijentnosti svoje korijene ima u području razvojne psihopatologije iz 1970-ih. Proučavajući djecu s psihijatrijskim poremećajima, psihijatri i psiholozi primijetili su da mali broj djece nije pokazivao očekivano neprilagođeno ponašanje.

Umjesto toga, prikazivali su ponašanja koja su bila unutar normalnog raspona društvenog razvoja.

Međutim, tek su studije djece shizofrenih roditelja i rezultati prema kojima su neka djeca uspijevala uprkos visokorizičnom statusu dovele do ekspanzije istraživanja o rezilijentnosti. Statusi su uključivali višestruka štetna stanja, uključujući socioekonomski nedostatak, roditeljsku mentalnu bolest, maltretiranje, bolest i katastrofalne životne događaje.

Tokom kasnih ‘80-ih i ‘90-ih, istraživanje rezilijentnosti pokazalo je da je to mnogo češći fenomen nego što se u prvi mah mislilo. Konstrukt rezilijentnosti se kroz razvoj shvaćen kao izloženost značajnim neprilikama.

Definicija rezilijentnosti

Istraživači se ni danas ne mogu složiti oko definicije i značenja konstrukcije rezilijentnosti. U posljednjem desetljeću koncept rezilijentnosti je izmješten. Nekada je bio ograničen na skup stabilnih osobina pojedinca. Međutim, koncept je pomaknut prema ishodu i dinamičnom procesu, ovisnom o interakcijama između pojedinaca i kontekstualnih varijabli, koje su se razvijale tokom vremena. Danas se rezilijentnost obično shvata procesom uspješnog prilagođavanja u stanju nesreće, traume, tragedije, prijetnji ili značajnim izvorima stresa. Ova definicija obuhvata karakteristiku „dočekivanja na noge“ koja odražava jednu od glavnih karakteristika rezilijentnosti.

Važnost rezilijentnosti

Sve veće potrebe za vremenom i energijom stvorile su okruženje u kojem se ljudi osjećaju preplavljenima i nesposobnima da upravljaju visokim očekivanjima u svom svakodnevnom životu. Kao rezultat toga, ljudi se zatiču u konstantnom paralelnom radu na više zadataka, hronično smeteni i rastrgnuti na previše različitih strana. Ako želite da zadržite kontrolu nad situacijom u životu i na poslu, imperativ je da naučite kako uspješno navigirati kroz teška vremena. U studiji koju su sponzorirali Nationwide i Vodafone, gotovo 100 posto sudionika navodi rezilijentnost kao faktor uspjeha u poslu.
 
Brojevi ne lažu. Rezilijentost je tajna uspjeha.
 

Evo četiri razloga zašto je rezilijentnost kritična životna vještina u današnjem svijetu:

1. Preobratite neuspjehe u uspjehe

Prema mom iskustvu, put do uspjeha popločen je s puno neuspjeha. To je normalan dio života. Ne možete izgraditi rezilijentnost ako niste spremni na neuspjehe. Kraj priče.

Kada zabrljate, morate se vratiti.
 
Oni koji se nisu u stanju “dočekati na noge” na kraju internaliziraju neuspjeh i odustaju u potpunosti. Ako se možete pronaći u ovom načinu razmišljanja, važno je da shvatite da je neuspjeh jedan događaj. Ne određuje vas kao osobu.
 
Istraživanja pokazuju da kad pokušate, ne uspijete, pokušate nešto drugo, ne uspijete, pokušate ponovo i na kraju uspijete, snažan osjećaj zadovoljstva nastaje iz dopaminergičnog sistema “nagrađivanja”. To je ono što vam daje zamah koji vam je potreban kada vam zatrpa tona problema.
 

Neuspjeh je samo stepenica koju svi na putu uspjeha gaze. Morate se zapitati … da li ste spremni odvažno rizikovati da biste postali osoba kakva ste oduvijek željeli biti? Ako ne pokušate, nikad nećete znati.

2. Razvijte unutarnji lokus kontrole

Vjerujete li da se život događa vama ili zbog vas? Da biste bili sretniji u bilo kojem području svog života, morate sebi postaviti teško pitanje – „Ko je odgovoran za moju sreću?“
Vaš odgovor na ovo pitanje utvrdiće koliko ste u stanju efektivno prevladati izazove u životu.
Ljudi koji usvoje spoljni lokus kontrole jako se teško oporavljaju od životih udaraca. Vjeruju da vanjske sile određuju smjer u kojem će se kretati njihovi životi.
Ne iznenađuje što ih ova uvjerenja čine bespomoćnim. Oni igraju žrtvu u svojoj životnoj priči, a vjerujte mi kad kažem da ovo nije način da živite.
Kao što je istraživač, Julian Rotter jednom rekao,

“Oni koji su pasivni u vezi svoje dobrobiti vjeruju da imaju malo ili nimalo kontrole nad svojim životom.”

Ako se pripisujete ovakav način življenja, dobra je vijest da u svakom memontu možete promijeniti ovaj obrazac. Ljudi sa unutarnjim lokusom kontrole vide sebe kao generalnog direktora svog života. Znaju da imaju kontrolu nad svakom odlukom koju donesu. Kada padnu u stanju su ustati idući naprijed, što znači da su u stanju najveće životne nevolje iskoristiti kao odskočne daske za uspjeh. Kada tako postupate postajete pokretač svoje sudbine i rezilijentnost postaje vaše prirodno stanje.

3. Izgradite pozitivna vjerovanja

Kad se vaš svijet sruši na vas, lako je pasti u režim negativnosti i igrati igru ‘zašto ja’. Međutim, ne možete prevladati izazove u životu razmišljajući da Univerzum nije na vašoj strani. Negativnost vas neće dovesti nigdje.
 
Istraživanje pokazuje da jedan od glavnih faktora koji doprinosi rezilijentnosti je iskustvo kontrole pozitivnih emocija, čak i usred posebno teškog ili stresnog vremena.
 

Rezilijentne osobe prevazilaze izazove iskorištavajući snagu pozitivnih emocija. U stanju su da preokrenu teškoće u nešto pozitivno, što im omogućava da se brže oporave.
Iznenadit ćete se koliko ćete se smirenije osjećati suočeni s teškoćama kada izaberete biti sretni i optimistični.

4. Pomoći će vam da prihvatite promjene

U središtu rezilijentnosti nalazi se jednostavna istina – promjena je neizbježna. Realnost je takva da živimo u svijetu stalnih promjena. U stvari, neizvjesnost je jedina izvjesna.
Ljudi upadaju u probleme kada ignorišu ili se odupru promjenama. Kao rezultat toga, oni završavaju životom bola i patnje, jer ne mogu pronaći utjehu u haosu.
Nećete izgraditi rezilijentnost ako se držite u svojoj zoni komfora. Jedini način da zaista rastete i razvijate se je da se oslobodite lanaca stabilnosti i zaronite u nepoznato.
Da, ovo će u početku biti zastrašujuće. Zahtijevati će od vas istinsku introspekciju, poput promjene ograničavajućih uvjerenja, ostavljanja loših navika i učenja kako stres učiniti prijateljem.
Budimo iskreni … nikome nije drago suočiti se sa svojim “demonima”, ali to je sastavni korak na putu ka tome da postanete rezilijentna osoba. Riječima Sokrata,

„Tajna promjene je da svu svoju energiju usresredite, ne na borbu sa starim, već na izgradnju novog.“

Kad ovladate promjenom, ovladavate svojim životom. Jeste li spremni za promjene?

Kako sam otkrila svoju rezilijentnost?

Tek kada sam preživjela dvije skoro smrtonosne automobilske nesreće koje su mi ostavile povredu kičmene moždine i mozga promijenila mi se čitava perspektiva života. Pala sam na samo i dno i osjećala se kao da mi se život ruši pred očima. Doktori su mi rekli da više nikad neću hodati i da je najbolje što mogu učiniti jeste da prihvatim svoju novu stvarnost.
 

U tom sam trenutku samo željela odustati, ali nisam. I to je upravo suština rezilijentnosti u najjednostavnijem obliku – izbor da nastavite kada vam svaka atom u tijelu kaže suprotno.

Dno na kom sam bila postalo je temelj na kom sam obnovila čitav svoj život

Iz traumatičnih događaja u mom životu otkrila sam da postoje ponovljeni obrasci strategija koje sam koristila da bih bila rezilijentna. Na primjer, naučila sam kako od boli načiniti saveznika i izliječila sam svoju emocionalnu traumu jogom, plesom i meditacijom.
 
Uprkos naredbama lekara, nastavila sam sa studijem psihologije, ležeći u krevetu sa pojasom na leđima 6 mjeseci. Bila sam odlučna da nastavim hraniti mozak novim saznanjima. Pad u depresiju nije bila opcija.
 

Iako to kažem, bilo je puno trenutaka kada sam pomislila: “Zašto ja?” ili „Život nije fer.“ Međutim, kroz sve to moja sposobnost da se saberem ostala je snažna.

Odbila sam da se definišem svojim bolom.

Umjesto toga, poduzela sam aktivnosti da stvorim novu stvarnost za sebe. Možda to nije bila stvarnost koju sam tražila, ali svejedno sam se potrudila da uspije. Postajem nova verzija sebe, jača i mudrija.

Riječima Johna Assarafa,

“Bez obzira kakve su vaše trenutne okolnosti, ako možete da zamislite nešto bolje za sebe, možete to i stvoriti.”

Danas sam trener rezilijentnosti. Cijelo vrijeme moja je svrha bila skrivena u mojim ranama. Osnažujem žene da svoj život preusmjere sa preživljavanja na opstanak kako bi usavršile rezilijentnost u svakoj dimenziji svog života.

Kada uronite u svoju rezilijentnost i oslobodite unutrašnju snagu, ne postoji izazov koji ne možete savladati.

Završne misli

Sljedeći put kad vam život podijeli loše karte, nemojte odustajati od partije.
Nevolja vas može saviti, ali ne dopustite da vas slomi.
Nije važno koliko puta padnete. Važno je samo da se iznova podignete i nastavite dalje. Po riječima čuvene japanske poslovice,

„Padni sedam puta. Ustani osam. “

Shvatili ste. Što god učinite, ne odustajte. Živi sam dokaz da je povratak uvijek jači od prepreke. Jeste li spremni živjeti rezilijentniji život?