Nutricionizam: Način življenja, a ne hobi ili zanimanje
Ishrana je nešto što nas stalno prati, bila ona zdrava ili ne. Nutricionistica Nahlinog savjetovališta zdrave ishrane, Mirha Skakić, magistra nutricionizma, nas je provela kroz vrlo važne postulate koji su bitni za donošenje odluke o promjeni stilova života.
Ljubav prema nutricionizmu
Kako je počela Vaša ljubav prema nutricionizmu?
Ljubav prema nutricionizmu, u toj formi, se razvila onog momenta kada sam saznala da postoji univerzitetski put profiliranja ka toj profesiji, kroz nauku i praksu, što se desilo 2015. godine. Međutim, puno ranije se razvila ljubav prema hrani, a to je ovdje možda i bitnije pomenuti. Vjerujem da se to istančavalo još u djetinjstvu, kroz najdivnije okuse i mirise domaće kuhinje, i interesovanje za ljudsko zdravlje kroz pitanja – “Zašto moramo da jedemo?” i “Kako to hrana utiče na naš život?”. Ljubav je sve više rasla spoznavajući odgovore na ova pitanja, kroz naučna utemeljenja i dokaze, a interesovanje se utvrdilo zbog želje da naučeno prenesem na druge i potencijalno utičem na pozitivne promjene u životima drugih ljudi.
Kako izgleda jedan dan u životu nutricionistice?
Moj dan počinje u 5:45h, a završava onda kada završim sve obaveze ili zadatke koje sam sebi postavila kao prioritetne i nužne za taj dan. Često uspijevam radne obaveze završiti do 16 ili 18h, ali također, jednako često se desi da posao završavam u doba kada ostali ukućani spavaju. Osim radnih obaveza, vrijeme provodim sa porodicom, na treningu ili sa prijateljima. Uglavnom, trudim se rasporediti svojih 24h dnevno tako da bude produktivno, kako na ličnom i porodičnom planu, tako i poslovno i socijalno.
Da li postoji određena populacija koja je posebno podložna izazovima u prehrani te im je savjetovanje nužno?
Nažalost, izazovi prehrane današnjice su tako česti i teški, da prosto više ne postoji dobna skupina, spol ili zanimanje koje pokazuje veću tendenciju oboljenja ili poremećaja vezanih za ishranu. Sve veći broj maloljetnika ima problem sa gojaznošću ili oboljenjima koja nisu bila ranije uobičajena. Životni vijek se produžio, i ljudi općenito žive kvalitetnije nego ranije, ali upravo to dovodi do pojave novih oboljenja i stanja, usko povezanih sa prehrambenim navikama i stilovima života i kod osoba starije životne dobi. Ovo je dokaz da precizne rizične skupine ili faktori ne postoje, nego se problemu mora pristupati individualno i holistički kako bi se pružio adekvatan odgovor na neko stanje.
Šta tačno uključuje savjetovanje u Nahlinom savjetovalištu za zdravu ishranu?
Savjetovanje u Nahlinom savjetovalištu zdrave ishrane prvenstveno podrazumijeva inicijalni sastanak, koji je potpuno besplatan za sve zainteresovane, ako unaprijed zakažu svoj termin. Pri tome, određujemo zajednički cilj i tok saradnje, što se utvrđuje u odnosu na trenutno stanje klijenta, po različitim parametrima. U zavisnosti od cilja i dogovora, realizuje se jednokratno savjetovanje na određenu temu, što je inače ishrana u skladu sa nekom medicinskom dijagnozom, ili ulazimo u višemjesesčni proces (inače u trajanju od 3 mjeseca) promjene životnih navika i izradu mjesečnih planova ishrane. Planovi ishrane su potpuno individualizirani, i prilagođeni kalorijskim i nutritivnim potrebama pojedinca.
Šta su prvi koraci koje trebamo učiniti u kreiranje zdravije svakodnevnice?
Prvi korak ka kreiranju zdravije svakodnevnice je prihvatanje da nešto sa našim postojećim navikama nije uredu, posebno ako je subjektivni osjećaj slabosti, umora, iscrpljenosti, nesanice ili lošeg imuniteta dominantno prisutan i remeti normalan tok kvalitenog žvota. Kada prihvatimo jednu takvu činjenicu, nužno je svoj dio slobodnog vremena posvetiti otkrivanju načina i alata koji će voditi ka promjeni toga. To često budu upravo nutricionisti, psiholozi ili fitness treneri, koji postepeno i sistematski mogu uticati na kreiranje nove svakodnevnice, bogate kvalitetnim i za zdravlje bitnim aktivnostima.
Koliko okolina utiče na stvaranje naših navika i kako ostati ustrajan?
Okolina uveliko utječe na navike pojedinca, tako da zdrave navike u tom kontekstu nisu ništa drugo nego obrazac ponašanja pojedinca, samostalno ili u okruženju, podložan upravo njihovom djelovanju. Ovaj obrazac ponašanja i primjena zdravih navika mora imati duboko lično utemeljenje, kako pojedinac ne bi posustao pred prisustvom različitih faktora koje bi to narušile. Najveća podrška, ali i “neprijatelj”, u procesu kreiranja ili zadržavanja zdravih navika mogu biti roditelji, partner, prijatelji i radne kolege. Stoga, osoba koja radi na prihvatanju i razvijanju novog ili drugačijeg obrasca ponašanja, treba očekivati potencijalne rizike i faktore koji će uticati na određeni kontinuitet ponašanja, ali i ostati istrajni u vlastitim namjerama jer smo lično samo za njih istinski odgovorni.
Za sve dodatne informacije o savjetovalištu za zdravu ishranu, načinima konsultacija te rezervaciji termina pozovite na broj 035/205-699, pošaljite email na info@tuzla.nahla.ba ili nas posjetite lično u Centru na adresi Mitra Trifunovića Uče bb (preko puta Bingo City Center-a).